Zakon o saradnji Republike Srpske
sa Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu

Službeni glasnik R.S. 52/01 od 17.10. 2001.god.

I. OPŠTE ODREDBE

Član 1

Ovim zakonom se ureduje postupak i nacin saradnje Republike Srpske sa Međunarodnim sudom za krivično gonjenje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava učinjena na području bivše Jugoslavije od 1991. godine (u daljem tekstu: Tribunal).

Međunarodni sud i nacionalni sudovi istovremeno su nadležni za krivično gonjenje lica odgovornih za kršenja medunarodnog humanitarnog prava učinjena na području bivše Jugoslavije od 1991. godine, s tim da Mečunarodni sud ima prednost u odnosu na nacionalne sudove.

Sudovi iz stava 2 ovog člana su nadležni za krivično gonjenje fizičkih lica koja su lično odgovorna u skladu sa pojedinačnom krivičnom odgovornošcu, predviđenom u članu 7 Statuta Tribunala.

Član 2

Saradnja sa Tribunalom odnosi se na krivično gonjenje lica samo za zlocine definisane u clanu 2, a koji se odnose na teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. godine, clana 3, koji se odnose na kršenja ratnih zakona i obicaja, clana 4, koji se odnose na genocid i clana 5, koji se odnose na zlocine protiv covjecnosti Statuta Tribunala koji su izvršeni na teritoriji bivše Jugoslavije od 1. januara 1991. godine.

Saradnja ce se odvijati na nacin utvrden ovim zakonom, Statutom Tribunala i Pravilnikom o postupku i dokazima Tribunala.

Član 3

Vlada Republike Srpske se stara za zakonito i efikasno odvijanje saradnje sa Tribunalom.

Saradnja sa Tribunalom se ostvaruje preko Ministarstva pravde, organa pravosuda, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva odbrane.

Član 4

Svi zahtjevi ili nalozi za saradnju Tribunala dostavljaju se Ministarstvu pravde (u daljem tekstu: Ministarstvo), koje ce ih proslijediti organu koji je po ovom zakonu nadležan da ih izvrši. Komunikacija sa Tribunalom odvijace se uvijek preko Ministarstva.

Organi iz clana 3 stav 2 ovog zakona mogu imenovati oficire za vezu sa odredivanjem njihovih obaveza i ovlašcenja.

Vlada Republike Srpske može odrediti posebnog oficira za vezu sa Tribunalom, sa odredivanjem njegovih obaveza i ovlašcenja, koji može imati kancelariju u sjedištu Tribunala.

II. POSTUPAK ZA PRIKUPLjANjE DOKAZA PO ZAHTJEVU TRIBUNALA

Član 5

Kada Tribunal uputi zahtjev za pomoc organima Republike Srpske, po zahtjevu Tribunala da se izvede neki dokaz, nadležan je da postupa istražni sudija okružnog suda na cijem se podrucju dokaz nalazi.

Kada je potrebno da se uzmu iskazi od osumnjicenih, okrivljenih, svjedoka ili vještaka (strucnih svjedoka), da se izvrši uvidaj (rekonstrukcija dogadaja) na licu mjesta, obdukcija ili ekshumacija leša, o vremenu i mjestu sprovodenja istražnih radnji istražni sudija ce obavijestiti Tribunal, ako Tribunal to zatraži.

Istražni sudija ce pri sprovodenju ovih istražnih radnji postupati supsidijarno po odredbama Zakona o krivicnom postupku. Ukoliko Tribunal traži da se u ovom postupku ispune neki posebni uslovi ili forme, istražni sudija može to uvažiti.

Kada tužilac Tribunala traži da on licno izvede dokaze iz stava 2 ovog clana, istražni sudija ce mu to omoguciti izdavanjem naloga i preduzimanjem mjera na koje ga ovlašcuju ovaj zakon i Zakon o krivicnom postupku.

Kada je potrebno da se oduzme neki predmet ( dokumentacija i sl.), koji može poslužiti kao dokaz u postupku, istražni sudija ce bez odlaganja udovoljiti zahtjevu za pomoc koji je dobio od Tribunala. Istražni sudija ce izvršiti i sve odluke Tribunala kojima su odredene privremene mjere obezbjedenja. Kada dobije takav nalog od Tribunala shodno primjenjujuci odredbe Zakona o krivicnom postupku, može uvažiti i posebne zahtjeve ako ih nalog sadrži.

Član 6

Odredbe clana 5 ovog zakona shodno se primjenjuju i na prava odbrane optuženih lica, i to od momenta prvog pojavljivanja optuženog pred Tribunalom, pa sve do okoncanja postupka ukoliko su zahtjevi odbrane podneseni u skladu sa Pravilnikom o postupku i dokazima Tribunala.

Član 7

Ukoliko samo ili na inicijativu drugog nadležnog organa procijeni da bi odredeni postupak saradnje mogao da nanese štetu iteresima Republike Srpske, Ministarstvo ce obavijestiti Vladu, koja ce donijeti odluku o konkretnom zahtjevu.

Ako Vlada donese odluku da bi objelodanjivanje odredenih informacija ili dostavljanje dokumentacije moglo da ugrozi interese bezbjednosti Republike Srpske, naložice Ministarstvu da o tome obavijesti Tribunal u smislu pravila 54 bis.-E-(iii) Pravilnika o postupku i dokazima Tribunala i stavi zahtjev za poništenje naloga.

III. USTUPANjE NADLEŽNOSTI ZA VOÐENjE KRIVICNOG POSTUPKA

Član 8

Sud u Republici Srpskoj ce u skladu sa pravilima "Rimskog puta" izvijestiti Tribunal cim pokrene postupak za krivicno djelo iz nadležnosti Tribunala.

Odredba stava 1 ovog clana ne sprecava primjenu posebnih medunarodnih sporazuma koji su zakljuceni u ovoj materiji.

Član 9

Na zahtjev Tribunala ustupice mu se nadležnost da vodi krivicni postupak u predmetima gdje je ovaj postupak pokrenut pred sudovima u Republici Srpskoj protiv okrivljenih za krivicno djelo iz nadležnosti Tribunala. Rješenje o prenosu nadležnosti i ustupanju predmeta donosi vijece okružnog suda (clan 23 stav 6 Zakona o krivicnom postupku).

Odredba stava 1 ovoga clana primjenjuje se i u slucaju kada je postupak pred domacim sudom pravnosnažno okoncan, ako su ispunjeni uslovi iz clana 10 Statuta Tribunala.

Član 10

Nakon prenošenja nadležnosti i ustupanja predmeta Tribunalu, ne može se protiv okrivljenog za iste krivicnopravne radnje pokrenuti postupak pred sudom u Republici Srpskoj, a postupak koji je u toku - obustavice se.

Ukoliko, u meduvremenu, bude donesena i postane pravnosnažna presuda suda u Republici Srpskoj za iste krivicnopravne radnje protiv istog okrivljenog, odložice se izvršenje takve presude do okoncanja postuka pred Tribunalom, a ako je izvršenje takve presude u toku - bice prekinuto danom kada je okrivljeni predat Tribunalu, o cemu ce ministar pravde donijeti rješenje.

Član 11

Ako su presudom Tribunala obuhvacena samo neka krivicna djela za koje postoje pravnosnažne presude u Republici Srpskoj, sud Republike Srpske ce izmijeniti tu presudu u pogledu kazne, primjenjujuci shodno odredbe Zakona o krivicnom postupku o ponavljanju postupka.

Član 12

Osudeni o cijoj krivici je odlucio Tribunal ne može za isto krivicno djelo odgovarati u Republici Srpskoj niti se protiv njega može izvršiti ranija presuda suda Republike Srpske koja se odnosi na to krivicno djelo.

Član 13

Kada je po odredbama ovog zakona predmet ustupljen Tribunalu, postupak pred domacim sudom može se nastaviti samo pod sljedecim uslovima:

a) ako tužilac Tribunala odluci da ne podigne optužnicu;

b) ako sudija Tribunala odbaci optužnicu;

v) ako se Tribunal oglasi nenadležnim;

g) ako Tribunal ustupi nadležnost za vodenje postupka u smislu pravila 11-bis, Pravilnika o postupku i dokazima Tribunala.

Kada su ispunjeni uslovi iz stava 1 ovog clana, pravnosnažna presuda domaceg suda ostaje na snazi.

IV. PRITVARANjE OKRIVLjENOG I PREDAJA TRIBUNALU

Član 14

Kada postoji opasnost od bjekstva ili drugi razlog predviden Pravilom 40 Pravilnika o postupku i dokazima Tribunala, Ministarstvo unutrašnjih poslova na zahtjev tužioca Tribunala ce lišiti slobode lice osumnjiceno da je izvršilo krivicno djelo za koje je nadležan Tribunal, ali je dužno da to lice odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, sprovede istražnom sudiji nadležnog suda.

Nakon što ispita to lice i sprovede druge neophodne dokaze (izvidaje), istražni sudija ce odluciti da li ce to lice zadržati u pritvoru ili ce ga pustiti na slobodu. Takvu odluku istražni sudija mora donijeti u roku od 24 sata od casa kada mu je osumnjiceni sproveden. Pritvor se ne smije odrediti ako nisu pruženi pouzdani dokazi za identifikaciju i informacije o krivicnom djelu za koje se ovo lice tereti.

Protiv odluke o odredivanju pritvora, pritvoreno lice i njegov branilac imaju pravo žalbe. Žalba se može izjaviti zbog greške u identifikaciji pritvorenog i ako ne postoje osnovne informacije o krivicnom djelu povodom kojeg je odreden pritvor. Na postupak po žalbi shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivicnom postupku.

Pritvor po ovom osnovu ne može trajati duže od tri mjeseca, racunajuci od dana lišenja slobode. Ako do tog roka ne bude odreden pritvor radi predaje, istražni sudija ce pritvoreno lice pustiti na slobodu.

Član 15

Zahtjev Tribunala za pritvaranje i predaju okrivljenog, bez obzira ciji je državljanin, uvažice se pod uslovom da se uz zahtjev priloži:

a) osnov zahtjeva,

b) nalog sudije Tribunala da se okrivljeni pritvori i preda,

v) instrumenti za pouzdanu identifikaciju okrivljenog.

O zahtjevu iz stava 1 ovog clana odluku donosi Vijece okružnog suda (clan 23 stav 6 Zakona o krivicnom postupku). Mjesno je nadležan sud na cijem podrucju okrivljeni ima boravište. Sud koji je odredio pritvor po clanu 14 ovog zakona ili donio u prvom stepenu odluku o ustupanju nadležnosti Tribunalu ostace nadležan i za odluke o pritvoru radi predaje Tribunalu. Ako se ne zna boravište okrivljenog, bice nadležan sud na cijem je podrucju izvršeno krivicno djelo. Ako se nadležnost ne može odrediti ni po jednom od ovih kriterijuma, postupace sud koga odredi Vrhovni sud. Ako je okrivljeni u bjekstvu ili nije dostupan organima gonjenja u Republici Srpskoj, a utvrdi se da ima mjesta zahtjevu za pritvaranje i predaju, nadležni sud ce narediti izdavanje potjernice po odredbama Zakona o krivicnom postupku.

Prije nego što donese odluku o pritvaranju i predaji, sud ce saslušati okrivljenog i sprovesti druge neophodne radnje.

Protiv odluke o pritvaranju i predaji okrivljeni i njegov branilac imaju pravo žalbe Vrhovnom sudu Republike Srpske u roku od tri dana od dana prijema odluke.

Vrhovni sud donosi odluku o žalbi najkasnije u roku od tri dana od dana prijema predmeta.

Član 16

Uvijek kada se po odredbama ovoga zakona okrivljeni ili osumnjiceni saslušavaju ili se prema njima preduzimaju neke druge mjere, oni moraju imati branioca. Ako oni sami ne izaberu branioca, odredice im ga sud po službenoj dužnosti u skladu sa odredbama Zakona o krivicnom postupku.

Član 17

Nakon pravnosnažnosti rješenja o predaji, ministar pravde može privremeno odložiti izvršenje samo zbog teške bolesti okrivljenog, zbog koje je u nemogucnosti da putuje, a nakon što ljekarski tim iz Republike Srpske i Tribunala izvrši odgovarajuce preglede.

V. PRAVNA POMOĆ TRIBUNALU

Član 18

Pored saradnje u istragama koje sprovode istražitelji Tribunala, na zahtjev Tribunala nadležni organi Republike Srpske obavice pojedine istražne radnje, prikupiti potrebne podatke o krivicnom djelu, uciniocima i drugim cinjenicama bitnim za krivicni postupak, raspisati potjernicu, dostaviti pozive i druga pismena koja licima u Republici Srpskoj šalje Tribunal i obaviti druge radnje potrebne za postupak pred Tribunalom.

VI. IZVRŠENjE PRESUDA TRIBUNALA

Član 19

Pravnosnažna presuda Tribunala za gradane Republike Srpske izvršice se u Republici Srpskoj ako Tribunal ne izda drugaciji nalog.

Kazna iz stava 1 ovog clana izvršava se po propisima Republike Srpske.

Tribunalu ce se omoguciti potpuni nadzor nad izvršenjem kazne.

Član 20

Ako osudeno lice izdržava kaznu u Republici Srpskoj, a kada se prema propisima Republike Srpske steknu uslovi za pomilovanje, ublažavanje kazne ili uslovni otpust, ministar pravde ce o tome obavijestiti Tribunal, u skladu sa clanom 28 Statuta Tribunala.

VII. ZAVRŠNE ODREDBE

Clan 21

Za sve što nije regulisano ovim zakonom, primjenjivace se odredbe Krivicnog zakonika Republike Srpske, Zakona o krivicnom postupku i Zakona o izvršenju krivicnih sankcija Republike Srpske. Postupanje po zahtjevima Tribunala je hitno i Tribunal se izvještava bez odlaganja o svemu što je relevantno za efikasno odvijanje saradnje.

Clan 22

Vlada Republike Srpske posebnim propisom ce regulisati materijalno obezbjedenje lica iz Republike Srpske, koja se nalaze u pritvoru po odluci Tribunala, ili organa Republike Srpske u skladu sa ovim zakonom, kao i clanova njihovih porodica.

Clan 23

Vlada Republike Srpske ce posebnim propisom regulisati materijalnu nadoknadu za tjelesna i druga oštecenja licima koja greškom ili neosnovano budu procesuirana po ovom zakonu.

Clan 24

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".

PREDSJEDNIK NARODNE SKUPŠTINE

Dr Dragan Kalinic

O b r a z l o ž e nj e

USTAVNI OSNOV

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u tacki 1 podtacke 10 i 18 Amandmana 32 na Ustav Republike Srpske, koje glase: "Republika ureduje i obezbjeduje... 10) organizaciju, nadležnost i rad državnih organa, ... 18) druge odnose od interesa za Republiku u skladu sa Ustavom."

RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Kao što je poznato, svi kompetentni organi Bosne i Hercegovine i entiteta su u obavezi da saraduju sa Haškim tribunalom. U tom kontekstu predloženi tekst predloga zakona treba da odrazi odnos izmedu organa Republike Srpske i Medunarodnog suda, i uredi procedure u kojima ce se odvijati saradnja Republike Srpske sa Medunarodnim sudom za krivicno gonjenje lica odgovornih za teška kršenja medunarodnog humanitarnog prava ucinjena na podrucju bivše Jugoslavije od 1991.godine. Zakonom je potrebno propisati modalitete izvršavanja obaveza koje za Republiku Srpsku proizilaze iz Rezolucije Savjeta bezbjednosti OUN 827 (1993), Statuta Medunarodnog suda za krivicno gonjenje lica odgovornih za teška kršenja medunarodnog humanitarnog prava ucinjena na podrucju bivše Jugoslavije od 1991.godine, Pravilnika o postupku i dokazima i Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Pomenuta saradnja ce se odvijati u oblicima koji su utvrdeni u Statutu Tribunala i Pravilniku o postupku i dokazima Tribunala, a odnosice se na krivicno gonjenje lica samo za zlocine definisane clanom 2, 3, 4 i 5. Statuta Tribunala (teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949.godine, kršenje ratnih zakona i obicaja, genocid i zlocine protiv covjecnosti).

U izradi prijedloga ovog Zakona imala se takode u vidu potreba da se saradnja Repubklike Srpske sa Haškim tribunalom odvija kroz legalne institucije Republike Srpske , kao i da važeci teksta Zakona o krivicnom postupku koji se primjenjuje na osnovu Ustavnog zakona za sprovodenje Ustava RS ne reguliše sva relevantna pitanja saradnje sa ovim Tribunalom, buduci da do sada nije postojao ovakav organ koji ima supremaciju nad domacim pravosudem. Polazeci od iznesenog pripremljen je prijedlog ovog Zakona.

OBRAZLOŽENjE POJEDINIH ODREDBI

Clan 1. stav 1. reguliše sadržaj zakona, a stav 2 istog clana izražava supremaciju akata Tribunala nad domacim zakonodavstvom.

Clan 2. definiše okvire saradnje sa Tribunalom.

Clanovi 3. i 4. definišu nosioce saradnje sa Tribunalom, nacin dostavljanja zahtjeva za saradnju od strane Tribunala, odnosno naloga.

U poglavlju II clanovima 5. i 6. regulisano je na koji nacin ce biti provedene istražne radnje kada Tribunal zatraži pomoc organa Republike Srpske. U clanu 6. izmedu ostalog predvidena je zaštita interesa Republike Srpske, o cemu odlucuje Vlada , a što je u skladu sa odrebama statuta Tribunala.

Poglavlje III reguliše ustupanje nadležnosti za vodenje krivicnog postupka Tribunalu. Napominjemo da procedure i smjernice namijenjene stranama u vezi podnošenja slucajeva na razmatranje Medunarodnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju, u skladu sa mjerama dogovorenim 18.februara 1996.godine u Rimu (poznatije kao pravila "Rimskog puta" ili "Drumska pravila") od strane strana potpisnica Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, predvidaju da lica protiv kojih nije podignuta optužnica od strane Tribunala mogu biti uhapšena zbog ozbiljnog kršenja medunarodnog humanitarnog prava samo u skladu sa prethodno izdatim sudskim nalogom, potjernicom ili optužnicom, koja je od strane Medunarodnog tribunala preispitana i ocijenjena konzistentno sa medunarodnim pravnim standardima. To dalje podrazumijeva da se postupak ne može voditi pred domacim sudom bez odobrenja Tribunala, osim u slucajevima predvidenom ovim Zakonom.

Ostalim clanovima u istom poglavlju razraduje se procedura ustupanja postupaka od strane domacih sudova i definišu organi koji ce odlucivati o ustupanju predmeta i prenosu nadležnosti.

Poglavlje IV reguliše pritvaranje okrivljenih i predaju Tribunalu. S tim u vezi, clanom 13. je predvideno da kada postoji opasnost od bjekstva ili drugi razlozi predvideni pravilom 40. Pravilnika o postupku i dokazima Tribunala, organi unutrašnjih poslova mogu lišiti slobode osumnjiceno lice, uz obavezu da najkasnije u roku od 24 sata to lice privedu istražnom sudiji, koje u daljem roku od 24 sata dužan da odluci o zadržavanju u pritvoru ili da to lice pusti na slobodu. Istim clanom je propisana maksimalna dužina trajanja pritvora, pravo na žalbu pritvorenog, te postupak po žalbi.

Clan 14 predvida nacin odlucivanja o zahtjevu za pritvaranje i transfer okrivljenog, sastav i mjesnu nadležnost suda.

Clan 17., odnosno poglavlje koje se odnosi na pravnu pomoc Tribunalu, ureduje sadržinu pojedinih radnji koje nadležni orgasni Republike Srpske obavljaju na zahtjev Tribunala.

Poglavlje VI Zakona reguliše izvršenje presuda donesenih od strane Tribunala.

U završnim odredbama ovog Zakona uredena su pitanja shodne primjene drugih zakona, ako pojedina pitanja nisu uredena ovim Zakonom , te stupanje na snagu ovog Zakona. S tim u vezi utvrdeno je da ce se na pitanja koja nisu regulisana ovim Zakonom primjeniti odredbe Krivicnog zakonika, Zakona o krivicnom postupku i Zakona o izvršenju krivicnih sankcija.

U clanu 21. zakona stavljena je obaveza Vlade da svojim propisom reguliše pitanje materijalnog obezbjedenja lica iz Republike Srpske koji se nalaze u pritvoru po odluci Tribunala, kao i clanova njihovih porodica.

FINANSIJSKA SREDSTVA

Za provodenje ovog Zakona bice potrebno obezbijediti dodatna sredstva u budžetu Republike Srpske, ali u ovom trenutku nije ih moguce kvantifikovati.